Srbija
je poslednja na listi 34 evropske zemlje po kvalitetu zdravstvene
zaštite, pokazuje Evropski zdravstveni potrošački indeks (Euro Health
Consumer Index) za 2012. godinu. Od 42 pokazatelja na osnovu kojih se
zemlje rangiraju, Srbija je dobra samo u tri - zastupljenost prava
pacijenata u zakonu o zdravstvenoj zaštiti, dostupnost medicinske
dokumentacije za pacijenta i vakcinacija dece protiv difterije,
tetanusa, velikog kašlja i dečje paralize. Sa druge strane, Srbija je
zemlja sa najmanjom stopom preživljavanja obolelih od raka i u grupi
zemalja sa najvećim brojem izgubljenih godina života zbog prerane
smrti. U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje smatraju da su
razlog mala ulaganja u zdravstvo, dok nevladina organizacija Doktori
protiv korupcije ukazuje na rasprostranjenu korupciju. Prema
indeksu švedske organizacije Helt konsjumer pauerhaus (Health Consumer
Powehouse - HCP), Srbija je dobila 451 poen od 1000. To je duplo manje
od najbolje rangirane Holandije, koja ima 872 poena.
Direktor
organizacije HCP koja sprovodi ovo istraživanje Arne Bjorberg rekao je
da Srbiju ne bi trebalo porediti sa bogatim članicama EU jer to nije
realno, već sa susednim zemljama, koje imaju dosta bolje rezultate.
"Susedi kao što su Hrvatska (655 bodova), Makedonija (527) ili Albanija
(535) su relevantniji i pokazuju da je pred Srbijom težak posao da
dostigne te nivoe", rekao je Bjornberg. "Izgleda
da osnovne usluge, kao što je vakcinacija beba, funkcionišu. Postoje
rastuća prava pacijenata, ali, u celini, ishodi, kao i pristup
pacijenata, moraju da se poprave", istakao je on. Rezultati
i jesu jedna od oblasti u kojoj Srbija ima najlošije pokazatelje,
odnosno gotovo sve loše ocene. Tu je ubrojana smrtnost od infarkta
miokarda, smrtnost dece, stopa preživljavanja obolelih od raka, broj
izgubljenih godina života na 100.000 stanovnike, rasprostranjenost
meticilin rezistentnog zlatnog stafilokoka, čestog uzročnika bolničkih
infekcija, udeo carskih rezova u porođajima i nedijagnostifikovani
dijabetes. Od
svih tih pokazatelja, Srbija je samo po udelu carskih rezova u srednjoj
kategoriji, sa manje od 250 na 1.000 živorođene dece, slično kao u
Slovačkoj, Letoniji i Velikoj Britaniji i nešto manje nego u Španiji. U
ovom pogledu je najlošija Grčka, gde se svaka druga žena porodi carskim
rezom, a najbolja Holandija sa manje od 150 na 1.000 živorođene dece. Po
rasprostranjenosti nedijagnostifikovanog dijabetesa Srbija ja među
lošijima, sa nešto manje od 3,5%. Kako se ističe u izveštaju, dijabetes
je jedna od oblasti u kojoj se redovne posete lekaru nedvosmisleno
isplate. Srbija
je takođe među nalošijima po broju godina usled prevremene smrti koja
se mogla izbeći. Na 100.000 stanovnika mlađih od 69 godina, izgubi se
5.000 godina. Najlošiji skor ima Litvanija, oko 6.500, a najbolji
Island - malo više od 2.000. Pokazatelj
gde je Srbija nalošija, doduše prema podacima iz 2008. godine budući da
novijih nema, je stopa preživljavanja obolelih od raka - nešto iznad
30%. Odmah iznad Srbije su Grčka i Poljska, sa oko 35%. Najbolji su
Luksemburg, Francuska, Norveška, Finska i Irska sa više od 60%. Podeljena Evropa Background Izveštaj
za 2012. godinu ocenjuje sisteme zdravstvene zaštite u 34 evropske
zemlje (27 zemalja članica EU plus Norveška, Island, Švajcarska,
Hrvatska, Makedonija, Srbija, i Albanija) pomoću 42 indikatora. Oni
obuhvataju područja ključna za korisnika zdravstvenih usluga: prava
pacijenata i informacije, vreme čekanja na lečenje, ishod lečenja,
opseg pruženih usluga i farmaceutska sredstva. Većinu
materijala čine javno dostupni podaci međunarodnih institucija, poput
Svetske zdravstvene organizacije i Organizacije za ekonomsku saradnju i
razvoj. Doprinos su, međutim, dale i državne institucije zemalja koje
su obuhvaćene izveštajem. U
izveštaju se ukazuje na jake, ali i slabe tačke pojedinačnih
zdravstvenih sistema. Tako je na primer Holandija "osrednja" u pogledu
čekanja na lekare zbog obaveze da lekar opšte prakse da uput za
specijalistu. Druge zemlje koje imaju, prema ovom merenju, dobar sistem
zdravstva su Danska, Luksemburg i Island.
Ovaj
indeks odražava napredak zdravstvene zaštite u Evropi, poboljšanje
ishoda lečenja i opštih uslova. Takođe se ocenjuje da su pomalo
preuveličani alarmantni signali o uticaju ekonomske krize na pad
kvaliteta zdravstvene zaštite zbog smanjenja budžeta. Međutim,
slika koju pruža indeks je slika podeljene Evrope u pogledu zdravstva.
Kako se navodi, u jednoj grupi su sistemi na severozapadu Evrope, na
koje su već uticale potrebe potrošača - Holandija, Belgija,
skandinavske zemlje. Tu su i zemlje centralne i istočne Evropse koje
brzo napreduju - Češka, Slovačka, Hrvatska, Litvanija i Estonija, kao i
grupa zemalja koje imaju stabilne sistema, ali i izvesne probleme da
uhvate korak sa novim izazovima - Nemačka, Austrija, Italija i Španija. Ali
velika je grupa zemalja koje stalno imaju loše rezultate iz ekonomskih,
kulturnih i političkih razloga i ne ostvaruju pravi naperedak.
"To
znači da je zdravstvo u Evropi daleko od ujednačenog. To se odnosi i na
osnovne usluge poput vakcinacije dece i mamografiju, ali i na hirurgiju
srca i pristup novim lekovima za rak, ocenio je Johan Jertkvisr
(Hjertqvist), osnivač i predsednik HCP.
U
izveštaju se zaključuje da bi Brisel trebalo da se zabrine zbog toga
što se ne ostvaruje napredak u najslabijim članicama EU, budući da
ulaganja EU nisu dala dobre rezultate u ujednačavanju zdravstvenog
sistema. Izvor: Beta i EurActiv.rs Foto: Evropska komisija STAVOVI U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) agenciji
Beta je rečeno da nisu iznenađeni lošim plasmanom Srbije, jer se sa
izdvajanjem manjim od 250 evra po stanovniku ne može očekivati visok
standard. Zemlje
u regionu izdvajaju četiri puta više po stanovniku, a iz budžeta RFZO-a
od 205 milijardi dinara skoro polovina se izdvaja za plate zaposlenih u
zdravstvu, rekli su u tom Fondu. Udruženje Doktori protiv korupcije ocenilo je da su uzrok lošeg stanja korupcija i pronevera novca.
"Posle
10 godina pogrešnog reformisanja i potrošenih 15 milijardi evra u
javnom sektoru, najvažniji zdravstveni pokazatelji su pogoršani:
preventabilne nezarazne bolesti, infarkt, šlog, dijabet poprimaju oblik
epidemije. Kod malignih oboljenja, stanje je poražavajuće, svake godine
od raka oboli 37000 ljudi. I dok u razvijenim zemljama 2/3 obolelih
preživi, u Srbiji 2/3 obolelih umre", navodi se u saopštenju. "Zdravstveni
dinar se rasipa bez kontrole, za finansiranje političkih stranaka i
lično bogaćenje partijskih aparatčika, samozvanih 'menadžera'.
Institucije sistema, Zdravstveni savet Srbije, Institut za javno
zdravlje 'Batut', Lekarska komora Srbije žive u falsifikovanom svetu
Potemkinovih sela. Evropska unija je obmanuta: višegodišnje donacije od
140 milona evra za projekte unapređenja zdravstva su završeni fijaskom
poslednjeg mesta u Evropi", dodaje se. "Sa
legalizovanom korupcijom u zdravstvu, potpunom dominacijom politike nad
strukom, nesposobnim ali zato poslušnim upravljačkim kadrom, drugačiji
ishod od poslednjeg mesta u Evropi i nije bio moguć. (...) Da bi se
odlepili sa poslednjeg mesta, potrebne su velike promene. A prva i
ključna promena, u skladu sa upozorenjima iz Evropske unije, je svakako
ukidanje koruptivne paradigme u zdravstvu", zaključak je Doktora protiv
korupcije. |