<<Nazad


logoB92.gif

http://www.b92.net/zdravlje/vesti.php?yyyy=2014&mm=01&nav_id=804932

 

Može li zdravstvo da bude bolje s novcem koji ima?

PONEDELJAK 27.01.2014.

Najčešće se kao razlog za loše uslove u kojima se leče pacijenti navodi nedostatak novca, uz podatak da se za zdravstvo u Srbiji izdvaja tek 250 evra po glavi stanovnika.

 
bolnica_27jan2014.jpg
Foto: Ilustracija (sxc.hu)















Sagovornici Tanjuga jedinstveni su u oceni da je to mnogo manje novca nego što izdvajaju neke druge zemlje, čak i u regionu, ali da isto tako stanje u nekoj ustanovi mnogo zavisi od menadžera te zaključuju da se i sa ovom količinom novca koje ima srpsko zdravstvo može uraditi mnogo više. 

Primer leskovačke bolnice dokaz je za tu tvrdnju - u zdavlje leskovčana ulaže lokalna samouprava, ali se svojski trudi da privuče i strane donatore, pa je zahvaljujući takvom angažmanu urađeno dosta a u planu su i nova ulaganja. 

Direktor te ustanove Nebojša Dimitrijević kaže za Tanjug da će, upravo zahvaljujući lokalnoj samoupravi ali i privrednicima Jablaničkog okruga bolnica na čijem je čelu dobiti ginekološku ambulantu i 12 bolničkih apartmana. 

Gradnju apartmana finansira 13 donatora sa po 400.000 dinara, dok je, dodaje Dimitrijević, nedavno s kompanijom Jura potpisan ugovor o donaciji vrednoj oko 28.000 evra, koja će omoguućiti da bolnica dobije kompletno nove dušeke i posteljinu. 

Uz sve to odelenja neonatologije, pedijatrije i ginekologije dobila su prošle godine novu opremu zahvaljujući Fondu B92 i pomoći raznih kompanija, KBC banke i leskovačke lokalne samouprave. 

Bolnica u Leskovcu zbog svega toga dobila je pohvalu Ministarstva zdravlja, kroz projekat DILS, koji se odnosi na kvalitet i uređenost, a takve pohlave zavredele su još i bolnice u Pirotu, Valjevu, Jagodini, Chupriji, Šapcu... 

Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović potvrđuje da mnogo zavisi od menadžmenta zdravstvene ustanove i da se čak i u skromnom prostoru ali uz dobru organizacija rada mogu postići bolji rezultati nego tamo gde ima "nespretnih organizacionih poteza". 

Koordinatorka udruženja Doktori protiv korupcije Dragana Jovanović kaže da je tačno da se u Srbiji za zdravstvo izdvaja malo novca, ali da to nije najmanje u regionu, a da su pri tome zemlje sa manje novca danas isped Srbije. 

Kao pozitivan primer navodi Albaniju koja po mnogim kriterijumima danas ima uspešan zdravstveni sistem. 

"Imali su dobar program zdravstvenih reformi, držali su se dogovorenog i politika nije uticala na reforme i na izbor direktora zdravstvenih institucija", navodi Jovanović u izjavi Tanjugu.

Jovanovic_prof_27jan2014.jpg
dr Dragana Jovanović, Foto: Medija centar Beograd
















Upitana kako objašnjava da pojedine bolnice u Srbiji dobro funkcionišu, dok druge rade loše, a s ve dele isti zdravstveni dinar, ona kaže da se to pitanje mora sagledati sa tri aspekta. 

"Prvi je ko je i kako postavljao prioritete. Druga stepenica je kome partijski pripada ta bolnica, a treća je kakav je konkretno direktor kuće", objašnjava Jovanović. 

Ona kaže da je od 2000. godine kroz razne projekte, donacije, ali i kredite, u srpsko zdravstvo uloženo dosta novca, a da su očekivani efekti izostali, pa kao primer navodi upravo dečiju pedijatriju u Zemunu. 

"Pedijatrija je bila osnovi deo tehničke šeme obnove KBC Zemun iz kredita Evropske investicione banke. Međutim, tadašnje ministarstvo zdravlja odlučilo je da promeni prioritete, odustalo je od pedijatrije a novac uložilo na drugu stranu. I evo gde smo danas", navela je ona. 

Kad je već reč o ulozi ministarstva, ministarka zdravlja pojašnjava da ono jeste odgovorno za sistemska rešenja, ali i za donošenje zakona, rad inspekcijskih organa, ističući da menadžment snosi odgovornost za ono što je učinio ili nije učinio, a bio je dužan da učini. 

Uz već pomenuti Lekovac, o domaćinskom poslovanju svedoče i postupci uprave Urgentnog centra u Beogradu, gde je osim ulaganja države, uprava te kuće uspela da privuče i brojne donatore čijim novcem je obnovljena oprema i rekonstruisane prostorije. 

Takođe zahvaljujući angažmanu uprave dobre uslove za lečenje pacijenata ima i Opšta bolnica u Jagodini, gde se godišnje zbrine oko 11.000 bolesnika. 

Menadžment te zdravstvene ustanove animirao je veći broj donatora, a od prijatelja Engleza, Holanđana i Šveđana stigli su kreveti koji su standard u EU i koji su zamenili stare i dotrajale, "vojničke". 

Direktor bolnice dr Darko Miletić rekao je Tanjugu da je iz donacija stigla i velika količina posteljine i uniformi za zaposlene, tako da su sada mirni narednih deset godina. 

On je dodao da su iz donacija renovirali sva bolnička kupatila, a u toku je i kompletna rekonstrukcija bolničkih toaleta i generalno sređivanje molersko- farbarskih radova na Odeljenju psihijatrije. 

Ovih nekoliko primera dobrog menadžerskog pristupa malo je za zdravstvo Srbije, pa zato većina zdravstvenih ustanova računa na pomoć države.

<<Nazad