IZVOR: TANJUGNajčešće
se kao razlog za loše uslove u kojima se leče pacijenti navodi
nedostatak novca, uz podatak da se za zdravstvo u Srbiji izdvaja tek
250 evra po glavi stanovnika.
Foto: Ilustracija (sxc.hu)
Sagovornici
Tanjuga jedinstveni su u oceni da je to mnogo manje novca nego što
izdvajaju neke druge zemlje, čak i u regionu, ali da isto tako stanje u
nekoj ustanovi mnogo zavisi od menadžera te zaključuju da se i sa ovom
količinom novca koje ima srpsko zdravstvo može uraditi mnogo više.
Primer
leskovačke bolnice dokaz je za tu tvrdnju - u zdavlje leskovčana ulaže
lokalna samouprava, ali se svojski trudi da privuče i strane donatore,
pa je zahvaljujući takvom angažmanu urađeno dosta a u planu su i nova
ulaganja.
Direktor te ustanove Nebojša Dimitrijević kaže
za Tanjug da će, upravo zahvaljujući lokalnoj samoupravi ali i
privrednicima Jablaničkog okruga bolnica na čijem je čelu dobiti
ginekološku ambulantu i 12 bolničkih apartmana.
Gradnju
apartmana finansira 13 donatora sa po 400.000 dinara, dok je, dodaje
Dimitrijević, nedavno s kompanijom Jura potpisan ugovor o donaciji
vrednoj oko 28.000 evra, koja će omoguućiti da bolnica dobije kompletno
nove dušeke i posteljinu.
Uz
sve to odelenja neonatologije, pedijatrije i ginekologije dobila su
prošle godine novu opremu zahvaljujući Fondu B92 i pomoći raznih
kompanija, KBC banke i leskovačke lokalne samouprave.
Bolnica u Leskovcu zbog
svega toga dobila je pohvalu Ministarstva zdravlja, kroz projekat DILS,
koji se odnosi na kvalitet i uređenost, a takve pohlave zavredele su
još i bolnice u Pirotu, Valjevu, Jagodini, Chupriji, Šapcu...
Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović potvrđuje
da mnogo zavisi od menadžmenta zdravstvene ustanove i da se čak i u
skromnom prostoru ali uz dobru organizacija rada mogu postići bolji
rezultati nego tamo gde ima "nespretnih organizacionih poteza".
Koordinatorka udruženja Doktori protiv korupcije Dragana Jovanović kaže
da je tačno da se u Srbiji za zdravstvo izdvaja malo novca, ali da to
nije najmanje u regionu, a da su pri tome zemlje sa manje novca danas
isped Srbije.
Kao pozitivan primer navodi Albaniju koja po mnogim kriterijumima danas ima uspešan zdravstveni sistem.
"Imali
su dobar program zdravstvenih reformi, držali su se dogovorenog i
politika nije uticala na reforme i na izbor direktora zdravstvenih
institucija", navodi Jovanović u izjavi Tanjugu.
dr Dragana Jovanović, Foto: Medija centar Beograd
Upitana
kako objašnjava da pojedine bolnice u Srbiji dobro funkcionišu, dok
druge rade loše, a s ve dele isti zdravstveni dinar, ona kaže da se to
pitanje mora sagledati sa tri aspekta.
"Prvi
je ko je i kako postavljao prioritete. Druga stepenica je kome
partijski pripada ta bolnica, a treća je kakav je konkretno direktor
kuće", objašnjava Jovanović.
Ona
kaže da je od 2000. godine kroz razne projekte, donacije, ali i
kredite, u srpsko zdravstvo uloženo dosta novca, a da su očekivani
efekti izostali, pa kao primer navodi upravo dečiju pedijatriju u
Zemunu.
"Pedijatrija
je bila osnovi deo tehničke šeme obnove KBC Zemun iz kredita Evropske
investicione banke. Međutim, tadašnje ministarstvo zdravlja odlučilo je
da promeni prioritete, odustalo je od pedijatrije a novac uložilo na
drugu stranu. I evo gde smo danas", navela je ona.
Kad
je već reč o ulozi ministarstva, ministarka zdravlja pojašnjava da ono
jeste odgovorno za sistemska rešenja, ali i za donošenje zakona, rad
inspekcijskih organa, ističući da menadžment snosi odgovornost za ono
što je učinio ili nije učinio, a bio je dužan da učini.
Uz
već pomenuti Lekovac, o domaćinskom poslovanju svedoče i postupci
uprave Urgentnog centra u Beogradu, gde je osim ulaganja države, uprava
te kuće uspela da privuče i brojne donatore čijim novcem je obnovljena
oprema i rekonstruisane prostorije.
Takođe
zahvaljujući angažmanu uprave dobre uslove za lečenje pacijenata ima i
Opšta bolnica u Jagodini, gde se godišnje zbrine oko 11.000 bolesnika.
Menadžment
te zdravstvene ustanove animirao je veći broj donatora, a od prijatelja
Engleza, Holanđana i Šveđana stigli su kreveti koji su standard u EU i
koji su zamenili stare i dotrajale, "vojničke".
Direktor bolnice dr Darko Miletić rekao
je Tanjugu da je iz donacija stigla i velika količina posteljine i
uniformi za zaposlene, tako da su sada mirni narednih deset godina.
On
je dodao da su iz donacija renovirali sva bolnička kupatila, a u toku
je i kompletna rekonstrukcija bolničkih toaleta i generalno sređivanje
molersko- farbarskih radova na Odeljenju psihijatrije.
Ovih
nekoliko primera dobrog menadžerskog pristupa malo je za zdravstvo
Srbije, pa zato većina zdravstvenih ustanova računa na pomoć države.