http://www.dnevno.rs/vesti/srbija/88183-kamuflirana-sistemska-korupcija-u-srpskom-zdravstvu.html


logo_Dnevno_portal.jpg

          Kamuflirana sistemska korupcija u srpskom zdravstvu

U susednim državama ovakav zakon je već regulisan, uključujući i Crnu Goru i Republiku Srpsku, gde državni lekari ne mogu da rade i privatno, a samo manje od jedan odsto to sme da radi i to samo oni koji se bave posebnim tehnologijama i istraživanjima.

 Autor: Sanja Jakšić
ponedeljak, 01 jul 2013 15:14

Dugi redovi u zdravstvenim čekaonicama i još duže liste čekanja i nepoštovanje procedure, ukoliko i dođete na red, umesto dijagnoze i recepta dobijate vizit kartu za privatnu kliniku, na koju vas lekar uputi. Jednu uslugu plaćate dva puta, a pravo na izbor u većini slučajeva, nemate.

Koordinator NVO „Doktora protiv korupcije” Draško Karađinović kaže da ta organizacija može samo da podrži najavu ministarke zdravlja Slavice Đukić Dejanović o izmenama u Zakonu o zdravstvu.

– Pre 2005. godine, i pre usvojanja Zakona o zdravstvu, mi smo jasno ukazivali da će „legalizacija” sukoba interesa izazvati vrlo teške posledice i po produktivnost i po kvalitet usluga. Nažalost, posledice toga su vrlo teške. Srpsko zdravstvo je poslednje po kvalitetu, a na prvom mestu po korupciji  u Evropi – istako je dr Karađinović.

On naglašava ozbiljnost ovog problema i upozorava da Srbija ima najvišu stopu smrtnosti u Evropi.

– Nadam se da (prim.aut. najavljene promene Zakona) ovo neće biti samo male kozmetičke izmene i da će se zapravo zakamuflirati masovna sistemska korupcija, nego da ćemo dobiti ono za šta se toliko dugo zalažemo, a to je ukidanje svake mogućnosti da državni lekar istovremeno radi i kao privatnik – priča naš sagovornik i dodaje da bi se ovim znatno ojačala represivna borbe protiv korupcije.

On kaže da je vrlo bitno usvojanje ovog predloga, jer je ovakva vrste akcije prioritet svakog civililozovanog društva.

U susednim državama ovakav zakon je već regulisan, uključujući i Crnu Goru i Republiku Srpsku, gde državni lekari ne mogu da rade i privatno, a samo manje od jedan odsto to sme da radi, i to samo oni koji se bave posebnim tehnologijama i istraživanjima.

– Nije ista mogućnost nekog ko kontroliše skupi državni resurs u bolnici u velikom centru i nekog ko se bavi manje važnim specijalnostima. Lekari u domovima zdravlja, ne mogu imati dopunski rad i tu nastaje haos – kaže Karađinović i dodaje da su protiv ove izmene mahom lekari iz specijalističkog sektora jer oni najviše rade transfer iz državnog sektora u privatni.

Članovi ove nevladine organizacije smatraju da bi najbolje rešenje bila implementacija i uključivanje privatne prakse u zdravstveni sistem Srbije.

–  Ukoliko se ukine dopunski rad, to je znak da će se konačno započeti reformisanje srpskog zdravstva, a na to se već vrši pritisak od strane EU – kaže dr Karađinović za portal Dnevno.

Ovakav zdravstveni model je po rečima našeg sagovornika potpuno je neodrživ i suprotan evropskim standardima.

Kod nas, za sada, ne postoji izbor između privatnog i državnog lekara, a svi putevi obično uvek vode ka privatnoj praksi ukoliko vam je potreba ozbiljnija dijagnostika.

Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović izjavila je da rad lekara do trećine radnog vremena, kada je reč o dopunskoj praksi, neće biti ukinut. Očigledno je i da pritisic iz Brisela nisu dovoljni da se precizno definšu regulative u krucijalnim oblastima, poput zdravstvenog sistema.