<<Nazad

 

 

naslovna.jpg

http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Stankovic-ocekuje-optuznice-u-aferi-Jucit.lt.html

 21.07.2011

Društvo

Stanković očekuje optužnice u aferi „Jucit”

Ni posle pet godina ne zna se ko je odgovoran što je iz budžeta plaćeno oko 80 miliona dinara za sanitetska vozila koja nisu isporučena

Iako je od afere „Jucit”, nabavka 30 sanitetskih vozila za beogradsku Hitnu pomoć, za koja je avansno plaćeno 79,1 miliona dinara iz budžeta firme „Jucit”, a ona nikada nisu stigla, prošlo više od pet godina – rasplet ovog slučaja još nije na pomolu. Predstavnici udruženja „Doktori protiv korupcije” prekjuče su na sednici parlamentarnog Odbora za zdravlje i porodicu, kojem je prisustvovao i ministar zdravlja Zoran Stanković, još jednom pokrenuli pitanje slučaja u kojem, po njima, postoji sumnja na korupciju.

– Prvi osnovni sud u Beogradu saslušao je sve aktere u slučaju „Jucit”. Podignut je zahtev za istragu protiv bivšeg sekretara Ministarstva zdravlja, a istraga je proširena na još neke ljude iz Ministarstva zdravlja. Nakon toga očekujemo da Republičko javno tužilaštvo podigne optužnicu protiv odgovornih. Tačno je da je 30 vozila avansno plaćeno, a da nijedno nije isporučeno. Postoji tačna dokumentacija ko je i kako radio, ali ostavimo da ovaj slučaj razreše do kraja nadležni – rekao je ministar Stanković.

Spor pred Trgovinskim sudom završen je još 23. aprila 2007. godine, kada je sud pravosnažnom presudom naložio povraćaj avansa od 79,1 milion dinara, uključujući i garanciju od 3,9 miliona dinara, kao i sve zatezne kamate koje pripadaju budžetu zbog nanete štete.Firma „Jucit”je propala, pa šteta do danas nije naplaćena.

Sudija Ivana Ramić, portparol Prvog osnovnog suda u Beogradu, kaže da je završena istraga protiv bivših službenika Ministarstva zdravlja Vladimira M. i DraganaM. i da su spisi dostavljeni Republičkom javnom tužilaštvu. Više detalja nismo mogli da dobijemo, jer je istražni sudija, koja je radila na ovom slučaju, na godišnjem odmoru. Ni u tužilaštvu nisu raspoloženi da govore na ovu temu, osim da će „u zakonskom roku odlučiti o daljim koracima”.

Afera „Jucit” je, uz nabavku vakcina protiv novog gripa, slučaj u kojem se najčešće i najglasnije na odgovornost poziva bivši ministar zdravlja, profesor Tomica Milosavljević, koji tvrdi da nije u pitanju afera već neuspeli tender.

– Dosta mi je prozivanja u vezi sa tim. Mart 2003. godine proglašen je za mesec Hitne pomoći u Srbiji. Iz budžeta 2003. godine smo započeli nabavku 150 vozila hitne pomoći i tokom 2003 i 2004. godine ta vozila su kupljena. „Jucit” je na konkursu dao najpovoljniju ponudu, pobedio i isporučio svih 150 sanitetskih vozila. Sledeće godine, dakle 2005. godine, raspisali smo novi konkurs za sanitetska vozila. Prijavili su se gotovo svi proizvođači ovih vozila – „mercedes”, „opel”, „fijat” i „sitroen”. Kako je bio kraj godine i konkurs je produžen, Ministarstvo zdravlja konsultovalo je pravne službe za javne nabavke da se izvrši avansno plaćanje, jer, ukoliko se ne izvrši plaćanje do 31. decembra, više ne bismo mogli da dobijemo ta sredstva iz budžeta. Zbog toga pravna služba donosi odluku o avansnom plaćanju sa rokom isporuke i sa obezbeđenjem u vidu bankarskih garancija – menica. Na tom tenderu se pojavio i „Jucit” koji je pobedio i dobio posao – objašnjava dr Milosavljević.

Prvi znak da nešto nije u redu bilo je kašnjenje isporuke vozila. Ministarstvo je upozoravalo pomenutu firmu, ali je pozvalo i ambasadu Francuske, pa i „Sitroen”.

– Na kraju, kada je bilo jasno da neće biti isporuke vozila, podneli smo zahtev da se aktiviraju bankarske garancije i da se „Jucitu” blokira račun . Slučaj dospeva pred Trgovinski sud, spor je okončan u korist države. Zbog blokade računa ispostavilo se da oni ne mogu da plate štetu. Kao Ministarstvo zdravlja sve smo uradili po zakonu – kaže dr Milosavljević..

Koordinator Udruženja „Doktori protiv korupcije”, Draško Karađinović, ne prihvata ova objašnjenja, tvrdeći da je u pitanju „slučaj privrednog kriminala i stvar je rutinska za istraživanja”.

– Prvo, posao su dali firmi „Jucit” koja nije bila solventna. Odgovorni su što u tenderskom procesu nisu proverili bonitet firme kojoj daju posao. Drugo, bivši ministar zdravlja je preduzeo nužne korake prinudne naplate tek nakon što je afera dospela u medije u oktobru 2006. godine – kaže Karađinović.

Olivera Popović
objavljeno: 21.07.2011.

Back

 

<<Nazad