<<Nazad

http://www.akter.co.rs/drutvo/3565-beli-mantili-najpodloniji-mitu.html

http://www.akter.co.rs/pdf.html/index80broj.html

logo_Akter.jpg

Beli mantili najpodložniji mitu

Napisao Maja Čanović    ponedeljak, 18 april 2011

Šteta zbog korupcije i prevare iznosi oko 500 miliona evra na godišnjem nivou

Lekar Hirurškog odeljenja Kliničkog centra u Kragujevcu uhapšen je prošle srede zbog sumnje da je od pacijenta za operaciju uzeo 500 evra. Ovakve vesti više ne privlače veliku pažnju jer srpsko zdravstvo očigledno niko ne može da svrgne sa trona kada je reč o korupciji.

Prema istraživanju Programa za razvoj UN (UNDP), na svakih šest meseci beleži se porast korupcije po intenzitetu i iznosima transakcija, pa je prosečna vrednost mita sa 169 evra u septembru 2009. godine „skočila“ na 255 evra u oktobru 2010. godine, a za doktorima “kaskaju“ policajci, službenici u javnoj administraciji i zaposleni u sferi obrazovanja. I sama vlada je u Upitniku Evropske unije kao najkorumpiraniju oblast u zemlji navela zdravstvo, a aktuelni ministar zdravlja Zoran Stanković smatra da ju je nemoguće iskoreniti već samo svesti na razumnu meru.

Prema istraživanju Programa za razvoj UN (UNDP), na svakih šest meseci beleži se porast korupcije po intenzitetu i iznosima transakcija, pa je prosečna vrednost mita sa 169 evra u septembru 2009. godine “skočila“ na 255 evra u oktobru 2010. godine

MALA, VELIKA I LEGALNA KORUPCIJA

Bar dvadeset godina gospoda u belim mantilima zaboravljaju na Hipokratovu zakletvu kojom su se, između ostalog, zarekli da im je briga o zdravlju pacijenata imperativ, kao i  očuvanje časti i plemenite tradicije lekarskog poziva. Nije ni čudo što građanstvo govori da „ako nemaš para slobodno možeš i da umreš“, jer svi vrlo dobro znaju da će se ukoliko novčano ne podmažu njihovo ime iz meseca u mesec pomerati na začelje liste čekanja na operaciju, a od količine para koje doktor lično ili preko posrednika stavi u džep najčešće zavisi i postoperativni tretman u bolnici. Prema nekim procenama, od 29.000 lekara privilegovan položaj, a samim tim i mogućnost da ucenjuju pacijenta, ima između dve i tri hiljade doktora. Među njima je najviše hirurga, ginekologa i anesteziologa, a cene njihovih usluga kreću se od 150 do 5.000 evra.

Takav vid korupcije u zdravstvenom sistemu Srbije dr Draško Karađinović, koordinator nevladine organizacije “Doktori protiv korupcije“, nazvao je malom.

“Pored nje postoje i velika koja se vezuje za javne nabavke, i ‘legalna’ koja predstavlja srpsku specifičnost i koja je zakonski podešena prema privatnim, odnosno grupnim interesima. Njome je obuhvaćena izvršena legalizacija konflikata interesa, kada lekar zaposlen u državnoj ustanovi istovremeno ima i privatnu praksu, lažne vanstandardne usluge čiji spisak sa cenovnikom postoji u državnim ustanovama, i ‘večernje klinike’ kada državni službenik rezerviše javni resurs i uzurpira privatnu imovinu radi sticanja privatne koristi“, objašnjava Karađinović, ističući da korupcija snažno podstiče neproduktivnost, uvećava nepotrebne javne rashode i utiče na neefikasnu alokaciju resursa.

On podseća da je u periodu od 2004. do 2009. godine zabeležen rast prihoda RZZO sa 83,9 na 176,1 milijardu dinara, a sopstveni prihodi, kada državna ustanova naplati pacijentu lažne vanstandardne usluge, porasli su sa 12,3 na 28,9 milijardi dinara. Razlog za opadanje bruto društvenog proizvoda u vreme kada su javni prihodi na nivou zdravstva rasli Karađinović pronalazi u tome što je ista stranka držala resore zdravstva i ekonomije i finansija.

“Kod nas je zastupljen sistemski korupcioni model koji varira između partokratije i kleptokratije. On je učinio da država bude zarobljena od strane jedne interesne grupe, a šteta zbog korupcije i prevare na godišnjem nivou iznosi oko 500 miliona evra“, naglašava Karađinović koji strategiju borbe protiv korupcije vidi pre svega u promeni zakonske regulative, ali i u pritisku javnosti, medija i nevladinih organizacija.

Dr Draško Karađinović podseća da EU stalno govori da je prvi zadatak Srbije borba protiv korupcije.

“Zbog toga se pojavljuju lažne nevladine organizacije koje formira Ministarstvo zdravlja (GONGO) i kojima se simulira borba protiv korupcije. Plaća se oko 5.000 službenika da bi se suprotstavili korupciji – u 346 državnih ustanova ima 3.500 funkcionera, 350 direktora, 200 službenika u inspekcijama Ministarstva zdravlja i RZZO, kao i u Zdravstvenom savetu i Etičkom odboru Srbije, a jedini efekat institucionalne borbe jeste da je korupcija porasla za 10 odsto za 12 meseci“ , kaže Karađinović.

“Kod nas je zastupljen sistemski korupcioni model koji varira između partokratije i kleptokratije. On je učinio da država bude zarobljena od strane jedne interesne grupe“
dr Draško Karađinović

GRAĐANI ĆE VRAĆATI TUĐE KREDITE

Dr Dragana Jovanović, nekadašnja sekretarka za zdravstvo za grad Beograd, smatra da se korupcija svodi na zamenu teza na sofisticiran način, jer se uglavnom govori o spiskovima lekara koji su primali mito, a da slučaj nezavršene obnove četiri kliničko-bolnička centra u Beogradu i činjenica da je Evropska investiciona banka (EIB) u to uložila 200 miliona evra, koje će građani Srbije morati da vraćaju u narednih dvadeset godina, govore same za sebe.

“Analiza stanja bolnica u Srbiji napravljena je još 2003. godine uz pomoć Evropske komisije za rekonstrukciju. Na osnovu te studije izvodljivosti od EIB je uzet kredit od 50 miliona evra za projekat ‘Hitna rekonstrukcija 20+1 bolnica u Srbiji’, a druga polovina potrebnih finansijskih sredstava obezbeđena je iz sredstava Nacionalnog investicionog plana.  Projektom su bila obuhvaćena i dva beogradska kliničko-bolnička centra, KBC Zvezdara i KBC Zemun. Rok za završetak šestomesečnih radova bio je mart 2007. godine. Međutim, značajan deo tih radova treba da počne tek ove godine“, kaže Jovanovićeva.

Ona objašnjava da je Ministarstvo zdravlja našlo rešenje 2007. godine da grad Beograd preuzme obavezu finansiranja završetka građevinskih radova na rekonstrukciji, i u tu svrhu grad je izdvojio skoro dva miliona evra.

“Saobraćajni institut CIP je uradio presek stanja obnove dva KBC-a i utvdio da je projektna dokumentacija manjkava, a da tehnološki projekat ne postoji. Pored toga deo radova se izvodio samo na osnovu pismenih naloga Ministarstva zdravlja, što je protivzakonito. Ministarstvo zdravlja kao investitor nije sagledalo stvarne potrebe za rekonstrukcijom što je prouzrokovalo odustajanje od osnovne projektne dokumentacije, rokovi su probijeni, a vrednost radova povećana“, kaže dr Jovanović, objašnjavajući da je nakon toga Ministarstvo zdravlja prebacilo 502.072 evra KBC Zemun, koji je taj novac potrošio za samo 22 dana.

Ona je napomenula da je tender za rekonstrukciju KBC raspisan kao tender za projektanta, a ne kao međunarodni arhitektonski konkurs za idejni projekat, kao i to da je gotovo neverovatno da je plan projektovanja medicinske i druge opreme kompletno izostavljen iz tendera za projektovanje kada se zna da je nemoguće uraditi glavni projekat bez prethodno predviđene medicinske opreme.

“Kakvo je realno stanje projekta rekonstrukcije Kliničkog centra Srbije? Da li su arhitektonska i funkcionalna rešenja kvalitetna, a upravljanje i kašnjenje građevinskih radova transparentni? Za loše stanje treba da se napravi analiza i da se uspostavi međunarodna ekspertska komisija koja bi utvrdila ko je odgovoran jer je evidentno uzajamno prebacivanje odgovornosti bivšeg ministra zdravlja i direktora KCS“, tvrdi dr Jovanović, postavljajući pitanje ko treba da plati penale za kašnjenje i promenu projekta u hodu.

Građani, sigurno, kojima i sama pomisao na odlazak kod lekara dodatno diže pritisak i izaziva glavobolju ne samo zbog straha od dijagnoze.

<<Nazad